Facebook Pixel Code

Konvencija Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima

Konvencija Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima

Izvor: WUNRN i Savet Evrope

Strazbur, 23.I 2008 – Konvencija Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (CETS no 197) stupa na snagu 1. februara 2008. Konvencija ima za cilj prevenciju trgovine ljudima, zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinilaca. Primenjuje se na sve žrtve trgovine podjednako – žene, muškarce i decu, na sve oblike eksploatacije (na seksualnu eksploataciju, prinudni rad, servitud, odstranjivanje organa itd.), kao i na sve oblike trgovine ljudima – nacionalnu i transnacionalnu, trgovinu ljudima koja jeste ili nije vezana za organizovani kriminal.
Sporazum stupa na snagu 1. februara 2008. godine za prvih deset država koje su ratifikovale Konvenciju, a to su Albanija, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Danska, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Slovačka, dok će u Bosni i Hercegovini, Francuskoj i Norveskoj početi da važi od 1. maja 2008.
Konvenciju, čije je potpisivanje započelo u Varšavi u maju 2005. godine, na Trećem samitu šefova država i vlada Saveta Evrope, su potpisale, ali ne i ratifikovale, jos 24 države-članice: Andora, Jermenija, Belgija, Finska, Nemačka, Grčka, Madjjarska, Island, Irska, Italija, Letonija, Luksemburg, Malta, Crna Gora, Holandija, Poljska, Portugalija, San Marino, Srbija, Slovenija, Švedska, BJR Makedonija, Ukrajina i Velika Britanija.
Deset država-članica – Azerbejdžan, Češka, Estonija, Lihtenstajn, Litvanija, Monako, Rusija, Španija, Švajcarska i Turska – još nije potpisalo Konvenciju. Potpisnice Konvencije mogu biti i države koje nisu članice, kao i Evropska zajednica. Medju osnovnim crtama nove Konvencije, koja je prvi evropski sporazum u ovoj oblasti, su:

  • Podizanje svesti lica u riziku od trgovine ljudima i akcije u pravcu obeshrabrivanja „korisnika“ kako bi se sprecila trgovina ljudima.
  • Žrtve trgovine ljudima se moraju prepoznati kao takve kako bi se sprečilo da ih policijski i državni organi tretiraju kao ilegalne migrante ili kriminalce.
  • Žrtvama trgovine ljudima će biti pružena fizička i psihološka pomoć i podrška radi njihovog povratka u društvo. Medicinsko lečenje, savetovanje i informacije, kao i odgovarajući smeštaj spadaju u mere koje se obezbedjuju. Žrtve takodje imaju i pravo na naknadu.
  • Žrtve imaju pravo na najmanje 30 dana da se oporave, oslobode se uticaja trgovaca i donesu odluku o eventualnoj saradnji sa državnim organima. Može im se odobriti obnovljiva dozvola boravka ako to zahteva njihova lična situacija ili ako je njihov ostanak potreban radi saradnje i istražnom postupku.
  • Trgovina ljudima će se smatrati krivičnim delom: trgovci i njihovi saučesnici će stoga biti krivično gonjeni.
  • Privatan život i bezbednost žrtava trgovine ljudima će biti zaštićeni za vreme trajanja sudskog postupka.
  • Mogućnost kriminalizacije korisnika usluga žrtava trgovine ljudima ako su znali da se radi o žrtvi trgovine ljudima.

Konvencija pruža mogućnost nekažnjavanja žrtve za njeno učešće u nelegalnim radnjama ako je na to bila primorana.
Konvencija predvidja uspostavljanje nezavisnog tela za praćenje koje će moći da kontroliše ispunjavanje preuzetih obaveza. U tom cilju, u roku od godinu dana od stupanja na snagu Konvencije, Savet Evrope će osnovati Ekspertsku grupu za brobu protiv trgovine ljudima (GRETA), koju će činiti deset do petnaest eksperata.
Trgovina ljudima je globalni fenomen koji je obično povezan sa organizovanim kriminalom. Prema podacima Svetske organizacije rada, svake godine u svetu ima 2,45 miliona žrtava trgovine ljudima.Nelegalni profit koji se tom prilikom ostvaruje iznosi 33 milijarde dolara godišnje, što trgovinu ljudima čini trećom najprofitabilnijom kriminalnom aktivnošću, posle trgovine drogom i oružjem.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Scroll to Top